Visoki predstavnik Christian Schmidt danas je posjetio Donju Gradinu, dio kompleksa koncentracionog logora Jasenovac iz perioda II svjetskog rata. Schmidt je odao počast Srbima, Romima, Jevrejima, političkim disidentima i svim drugim žrtvama ustaških i nacističkih zločina. U intervjuu za Dnevnik Nove BH govorio je o žrtvama u logoru Jasenovac, ali se osvrnuo se na politička dešavanja u našoj zemlji.U nastavku prenosimo intervju.
Gospodine Schmidt, nakon usvajanja Rezolucije, došlo je do kulminacije političke krize. Čini se da na državnom nivou ne postoje funkcionalne institucije. Vidite li izlaz iz situacije?
Mislim da prvo moramo napraviti razliku između javne rasprave ili organizirane diskusije i pitanja da li je ovo stvarna kriza.
Ne mogu zamisliti da će doći do prave krize jer sadržaj usvojene Rezolucije ne šteti nijednoj državi, niti jednom narodu, nego slijedi naš zajednički zahtjev da se sjećamo dešavanja gdje su stvari krenule po zlu. Mislim da bi bilo najbolje ukoliko bismo ovo mogli pretvoriti u jedno razumijevanje naše zajedničke budućnosti.
Dakle, možda razumijete da u ovom trenutku odbijam tvrdnju da sada imamo krizu.
Ako politika u svijetu i na ovim prostorima ne može da se nosi s istinom, koja nekima nije ugodna, onda mislim da time gubimo momentum nakon pozitivnih stvari koje je donio Dayon.
To ne bi trebao biti slučaj i ovo nije trenutak da pokazujete kako ste jaki, čvrsti momci. Ne, ne, imali smo dovoljno čvrstih i jakih momaka u prošlosti. Sada nam trebaju odgovorni ljudi i ja ih čekam.
Nakon usvajanja Rezolucije, nadležni organi Republike Srpske sve više pričaju o secesiji. Objavili su pismo ili zahtjev za razilaženje. Hoćete li i kad ćete reagirati?
Razilaženje u koje svrhe? Iz kog razloga? Mislim da svi koji poznaju historiju, tačnije historiju Zapadnog Balkana, znaju da prekrajanje granica, umjesto intenziviranja aktivnosti na ukidanju granica, ne bi bilo rešenje.
To bi moglo uzrokovati probleme za budućnost.
Tako da apeliram da jedni drugima hitno prestanu govoriti šta bi trebalo uraditi, nego da svako sa svoje strane pogleda šta može učiniti kako bi se situacija dalje mirno odvijala.
Ovo nije vrijeme kad su nam potrebne neke velike TV emisije, nego vrijeme kad treba u tišini razmišljati i mirno komunicirati.
I na kraju, Narodna skupština usvojila je nekoliko zakona koje je međunarodna zajednica ocijenila antidemokratskim.
Na dnevnom redu ostaje još jedan zakon, zakon o stranim agentima, na osnovu kojeg bi brojne organizacije i pojedini mediji bili proglašeni stranim plaćenicima. Šta ako se taj zakon usvoji?
Vidite, postoji princip koji smo dogovorili u Evropi, a to je da u svim zemljama, ne samo u Evropskoj uniji, postoji sloboda izražavanja.
Da ljudi mogu da kažu šta žele i da imaju pravo da budu aktivni u okviru građanskog društva. Ovaj zakon, kako sam do sada vidio i čuo, potpuno je suprotan ovom principu. Takva situacija navodi ljude da ništa ne govore i da ne kažu šta misle.
I to ne možemo prihvatiti. Svi oni političari u Banja Luci koji misle da bi tako ispali dobri momci i pravi momci, nek samo pogledaju Gruziju.
Ako je ovo pokušaj da se donese zakon i napusti evropski način razmišljanja i logika, to onda, nažalost, ne možemo prihvatiti. Očekujem da će Evropska unija, međunarodna zajednica, ali posebno i sami građani, djelovati protiv toga putem političke odluke i na izborima.
