Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt izrazio je u ponedjeljak, 14. marta u Bruxellesu nadu da bi u BiH uskoro moglo doći do dogovora o novom izbornom zakonu, javila je novinska agencija FENA pozivajući se na HINA-u.
”Budući da ja nisam pregovarač, referiram se na neke od onih koji pregovaraju, koji su umjereni optimisti i mi trebamo uraditi sve da se taj optimizam pokaže realističnim”, rekao je Schmidt novinarima nakon završetka sastanka vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.
Schmidt je na sastanku zatvorenom za javnost upoznao članove toga odbora sa stanjem u BiH.
Prije njega, zastupnicima se obratio i voditelj Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
Rekao je da je na sastanku s članovima vanjskopolitičkog odbora bilo riječi o utjecaju ruske agresije na Ukrajinu i o opasnosti od prelijevanje te krize na BiH i Zapadni Balkan.
Rasprava iza zatvorenih vrata
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula rekao je da se u raspravi iza zatvorenih vrata čulo da su odnosi u entitetu Federaciji BiH, to jest između Bošnjaka i Hrvata, ključni za cijelu Bosnu i Hercegovinu – prenosi Radio Slobodna Evropa.
”Jer ako dođe do dogovora o novom izbornom zakonu i ako se taj zakon i provede tada ćemo moći reći da je BiH riješila jedno od pitanja koje doista trese same temelje države budući da izbori imaju smisla samo ako svi koji u njima sudjeluju osjećaju da njihov glas nešto vrijedi, da zaista biraju svoje predstavnike i da onda ti predstavnici rade za dobrobit zemlje”, rekao je Picula.
Dodao je da je Milorad Dodik, koji je najavio preuzimanje ovlasti s državne razine na entitet RS, u posljednje vrijeme nešto ublažio svoju retoriku, ali da i dalje nisu svi uvjereni da je promijenio svoje mišljenje.
Hrvatska zastupnica Željana Zovko rekla je da su ovakvi sastanci iznimno korisni kako bi se članovi vanjskopolitičkog odbora iz prve ruke informirali o stanju u BiH.
U utorak će se zastupnicima vanjskopolitičkog odbora obratiti komesar za proširenje Oliver Varhelyi
Nakon toga, na otvorenoj sjednici, s članovima vanjskopolitičkog odbora razgovarat će članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik te predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, javila je FENA.
Pregovori pod pokroviteljstvom EU i SAD-a
Posljednji krug pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH održan je 10. februara u Sarajevu.
Nova runda razgovora uslijedila je nakon pregovora održanih u Neumu, na jugu BiH, krajem januara.
Taj sastanak na kojem su posrednici bili predstavnici SAD-a i Evropske unije Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, završen je bez konkretnog dogovora.
Hrvati traže da im se osigura izbor “legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH” kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Hrvatske stranke traže da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ”Hrvat”, ”Bošnjak” odnosno ”Srbin’, stoji ”predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana” te isto tako za bošnjačkog te srpskog člana Predsjedništva BiH.
Neophodne korekcije Ustava BiH
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.
To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ”nekonstitutivnim” narodima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta RS, kao ni Srbi iz entiteta FBiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Europski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Odluke može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina. Za izmjene izbornog zakona potrebna je prosta većina koja treba uključivati i prostu većinu zastupnika iz dva entiteta. Nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Europska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u EU.
U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
