Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt predstavio je danas svoj četvrti izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a otkako je preuzeo funkciju 2021. godine. Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) objavio je izvještaj koji je Schmidt dostavio generalnom sеkretaru Ujedinjenih naroda, a koji obuhvata period od 16. oktobra prošle do 15.aprila ove godine.
Visoki predstavnik je izvijestio da su secesionističko pozicioniranje i retorika rukovodstva RS-a, posebno predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, dramatično porasli u navedenom periodu. Visoki predstavnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da ozbiljno shvati ove izazove principima Dejtonskog sporazuma.
Kako je naveo u izvještajnom periodu je dominiralo postizborno formiranje vlasti.
“Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, Federacije, RS i kantona nakon općih izbora 2. oktobra 2022. godine završeno je neviđenom brzinom”, navodi se u izvještaju.
Schmidt se osvrnuo na secesionističku retoriku i djelovanje vlasti entiteta Republika Srpska, odnosno njenog predsjednika Milorada Dodika.
“Vlasti RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. aprila, vladajuće stranke RS potpisale su zajedničku izjavu sa konkretnim koracima ka otcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”, ističe Schmidt.
Podrivanje države
Dalje se navodi da su vlasti RS-a nastavile da podrivaju državne institucije BiH ometajući njihov rad.
Uočio je, objašnjava, tendenciju autoritarnosti u RS-u koju karakterišu zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije.
“Bosna i Hercegovina rizikuje da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokratije u drugom”, upozorava Schmidt.
Podsjetio je da je izmijenio zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 20. februara 2023. godine kako bi proširio i intenzivirao njegov angažman na memorijalizaciji i kazivanju istine za buduće generacije.
Poricanje genocida koje čini lider RS-a i dalje predstavlja ozbiljan problem.
Naveo je da je neometano usvajanje budžeta na svim nivoima pozitivan korak za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine.
Izvještaj, kako je naveo, pokazuje da dešavanja u RS i duboke podjele u bh. društvu dovode u pitanje osnovne elemente Općeg okvirnog sporazuma za mir.
“Ponavljam da se strane moraju u potpunosti pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir i prevladati blokade na svim nivoima vlasti kako bi Bosna i Hercegovina mogla poduzeti obavezne političke i pravne korake kako bi napredovala ka integraciji u Evropsku uniju”, naglasio je.
To je postalo još važnije nakon što je Bosna i Hercegovina 15. decembra 2022. dobila status kandidata za članstvo u EU.
“Jasna opredijeljenost Bosne i Hercegovine putu ka Evropskoj uniji posebno je relevantna kada se gazi međunarodno pravo, a narušava suverenitet i teritorijalni integritet nezavisnih država u Evropi. Predan sam radu sa vlastima, institucijama i građanima Bosne i Hercegovine kako bismo zemlju postavili na nepovratni put napretka koji bi perspektivu EU pretvorio u stvarnost”, navodi Schmidt – prenosi Klix.
Potrebne reforme
Navodi da je BiH još uvijek potrebna cjelovita ustavna reforma, kao i izborna reforma.
“Odluke Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci moraju se u potpunosti provesti. Izveštaji o izbornim prevarama u oktobru 2022. godine ponovo su potvrdili potrebu za daljim izbornim reformama kako bi se osigurao integritet i transparentnost izbora, uključujući i putem elektronskih sredstava. Imperativ je vratiti vjeru građana u slobodne i poštene izbore. Stoga ohrabrujem političke stranke u Bosni i Hercegovini da se pozabave pitanjem izbornih reformi”, naglašava Schmidt.
Govoreći o formiranju vlasti nakon izbora Schmidt je naveo da je na državnom nivou Predsjedništvo inaugurirano na vrijeme, a Vijeće ministara formirano izuzetnom brzinom.
“Predsjednici, potpredsjednici Federacije i Republike Srpske se biraju i obavljaju dužnost. Oba doma parlamenta države, Federacije i Republike Srpske su također operativna. Ustavni sud Federacije ponovo je u potpunosti funkcionalan. Sve kantonalne skupštine pokrenule su svoje formiranje u toku novembra 2022. godine, nakon potvrde izbornih rezultata, a sve osim jedne, Hercegovačko-neretvanske, su završile proces. Sedam od deset kantonalnih vlada je uspostavljeno. Država, Federacija (i svi kantoni) i Republika Srpska usvojile su svoje budžete u skladu sa zakonskim rokovima” naveo je Schmidt.
Podsjetio je i na zastoje koji su se dešavali prilikom formiranja Vlade FBiH.
Političko okruženje, dodaje, uglavnom je podijeljeno po etničkim linijama.
“U Republici Srpskoj, politički lideri često koriste nacionalističku retoriku i retoriku podjela. Vladajuća koalicija svoje kritičare i protivnike prikazuje kao izdajnike i strane agente, koristeći javni emitr da promoviše svoju agendu. Ova tendencija je intenzivirana nedavnim pravnim i političkim inicijativama koje je promovirala vladajuća koalicija pod Miloradom Dodikom, što će dodatno suziti prostor za civilno društvo i nezavisne medije”, upozorava Schmidt.
Pogrešno tumačenje
Schmidt dalje navodi da predsjednik RS-a Milorad Dodik u svom pismu premijeru RS-a Radovanu Viškoviću od 6. marta 2023. promoviše pogrešno i pogrešno tumačenje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine.
“U ovom pismu gospodin Dodik tvrdi da Opći okvirni sporazum za mir nije odredio unutrašnji kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine bilo kakvom direktnom ili indirektnom odredbom. Ovaj prijedlog zanemaruje, između ostalog, eksplicitne odredbe Ustava BiH, uključujući princip kontinuiteta između Republike Bosne i Hercegovine i BiH iz člana I.1. Ustava, što je u više navrata potvrdio i Ustavni sud BiH. Vlasti Republike Srpske i dalje podrivaju državne institucije Bosne i Hercegovine. Često blokiraju odluke o imenovanjima i traže ustavne i zakonske nadležnosti države za entitet Republika Srpska”, navodi Schmidt.
Secesionistička retorika Milorada Dodika je intenzivirana tokom izvještajnog perioda.
“Na primjer, 24. marta 2023. rekao je: ‘Budućnost vidim u ujedinjenju Srbije i Republike Srpske…onog trenutka kada pokušate da otmete imovinu, mi ćemo donijeti odluku o nezavisnosti Republike Srpske. Zatim, 2. februara je rekao: ‘Nisam spreman za rat, ali sam spreman da se Republika Srpska približi statusu nezavisne države.’ Dana 9. januara je rekao da ‘Srbi nikada ne smiju dozvoliti bilo kakav oblik organizovanja osim srpske nacionalne države, a to su RS i Srbija, sa kojima imamo pravo da budemo integrisani u skladu sa međunarodnim pravom.'”
“Pozivam Vijeće sigurnosti da ozbiljno shvati ove prijetnje. Dodikova retorika dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, što predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u zemlji, a potencijalno i širem regionu. Dodik je također pokazao simpatije prema ulozi Rusije u ratu u Ukrajini”, upozorio je.
Zatim je naveo da je ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala tenzije.
“Na primjer, 1. marta 2023. godine srpski pravoslavni mitropolit Hrizostom (Rajko Jević) je Bošnjake nazvao ‘muslimanima’. Drugi primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 4. marta Huseina ef. Kavazović: ‘Moramo na sve načine pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada padnu, kao što su pali 1992. godine, moramo biti spremni da i ovu državu zaštitimo oružjem, i, ako mogu tako reći, niko ne treba da ima dileme da li to treba da uradimo ili ne…”, naveo je Schmidt.
Inzkov zakon
Od nametanja amandmana na Krivični zakon Bosne i Hercegovine od strane prethodnog visokog predstavnika Valentina Inzka, kojima je poricanje genocida i ratnih zločina zabranjeno, broj slučajeva poricanja genocida u Srebrenici je u početku smanjen.
“Međutim, nedostajalo je sudskog praćenja prijavljenih slučajeva. Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i ključna udruženja žrtava konstatovali su nedostatak istraga i sudskih procesa, što je možda doprinijelo nedavnim novim slučajevima negiranja genocida, uključujući i onaj od strane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Efikasni odgovori pravosuđa na ove slučajeve i dalje predstavljaju izazov”, stava je Schmidt.
Govorio je i o manjem učešću žena u političkom životu.
“Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH i Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova, jedine su dvije žene u Vijeću ministara BiH. U Republici Srpskoj, 4 od 16 članova Vlade su žene”, dodao je Schmidt.
U dijelu koji se odnosi na odluke koje je donio u toku izvještajnog perioda Schmidt je, između ostalog, naveo Odluku o novom Zakonu o neprokretnoj imovini RS.
“Obustavio sam primjenu Zakona dok Ustavni sud države ne donese konačnu odluku o ustavnosti ili privremenim mjerama u vezi sa Zakonom”, podsjetio je.
Nastavio je pratiti dešavanja relevantna za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine, uključujući usvajanje budžeta na svim nivoima vlasti.
“Nije bilo pokušaja rješavanja dugotrajnih pitanja, uključujući nepodmireni dug Uprave za indirektno oporezivanje Republike Srpske od 30 miliona KM na osnovu odluke Suda BiH iz 2015. godine. Pokušaj naplate duga od strane Republike Srpske sa računa javnih prihoda Uprave za indirektno oporezivanje prouzrokovao je finansijsku štetu svim korisnicima prihoda od indirektnog poreza, uključujući oba entiteta i Distrikt Brčko, kao i primaocima povrata poreza na dodatu vrijednost i ulagačima carinskog osiguranja”, naveo je.
Govorio je i o diskriminaciji građana te se posebno osvrnuo na LGBTQI populaciju.
“Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta je ozbiljan problem, koji utiče na zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje i zdravstvenu zaštitu, a može se manifestovati u govoru mržnje i nasilju. Procesuiranje zločina iz mržnje i govor mržnje i dalje je nedovoljan, jer prijavljeni napadi zasnovani na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu žrtve nisu detaljno istraženi. Napadi na LGBTQI osobe i pristalice su u porastu, posebno u Republici Srpskoj, gdje pojedini političari govore o odbrani „patrijarhalnih“ i „tradicijskih vrijednosti“ i uzdržavaju se od osude tih napada. Nedostatak zaštite LGBTQI osoba ostaje zabrinjavajući”, kaže Schmidt.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je i dalje rasprostranjen i često neriješen u Bosni i Hercegovini.
Smatra da domaći političari često ne čuju glas mladih i omladinskih organizacija.
“Hiljade mladih ljudi godišnje napušta zemlju kako bi izgradili svoju budućnost u zemljama članicama EU kao što su Njemačka, Austrija, Hrvatska i Slovenija.Političko učešće mladih je nisko. Postoji opšte nepovjerenje u politički sistem i ekonomsku strukturu uglavnom zbog raširene korupcije, nepotizma, segregiranog obrazovanja, podijeljenog društva i ograničenog tržišta rada”, naveo je Schmidt.
Vijeće ministara BiH je uspostavljeno, rekao je, brže od bilo koje druge državne vlasti.
Pitanja povratnika
Ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih lica na povratak u svoje domove iz Aneksa 7 Općeg okvirnog sporazuma za mir ostaje izazov.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 23. marta u prvom čitanju Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske, kojim se uvode nova krivična djela kao što je krivično djelo iz kategorije krivičnog djela protiv slobode i prava građana.
“Formulacija novih krivičnih djela je nejasna i može dovesti do proizvoljnih tumačenja ili dopustiti politički utjecaj na pravosuđe. Usvajanje ovakvog zakona imalo bi dalekosežne i ozbiljne posljedice vezane za slobodu medija, slobodu izražavanja i djelovanje političke opozicije u RS i ostatku zemlje. Ovo predstavlja retrogradnu inicijativu budući da je kleveta dekriminalizirana u cijeloj zemlji 2002. godine”, rekao je Schmidt.
Naglasio je da je EUFOR-Althea od vitalnog značaja za očuvanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogućavajući mojoj kancelariji i drugim međunarodnim organizacijama da ispune svoje mandate.
