Regionalna inicijativa Otvoreni Balkan ne poštuje princip inkluzivnosti i ne tretira sve države jednako, ocijenila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Osmani je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da su na Kosovu analizirali tu inicijativu sa političke, ali i sa ekspertske strane.
“Došli smo do odluke, koja je prošla mnogo analiza, da ovo nije inicijativa koja bi Kosovo tretirala kao jednakog partnera. Naprotiv”, kazala je Osmani.
Ona je ocijenila da, inicijativom Otvoreni Balkan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nastoji da proširi svoj hegemonistički pristup u čitavom regionu i da tretira Kosovo kao neravnopravnog partnera, tako što neće priznati njegovu nezavisnost.
Prema riječima Osmani, velika razlika između Otvorenog Balkana i ostalih inicijative jeste u tome što ostale inicijative, kao i njihovi kreatori, tretiraju sve države kao jednake.
“Mi se zalažemo za sporazume koji bi ubrzali naše članstvo u Evropskoj uniji (EU), umjesto da stvaraju čekaonicu koja daje razlog i opravdanje Uniji da ne ubrzava pristupni proces”, istakla je Osmani.
Ona je kazala da bez članstva Zapadnog Balkana u EU, ne može biti slobodne, ujedinjenje i mirne Evrope, i zasigurno ne može biti bezbjednosti na evropskom kontinentu.
“Dakle, bili smo veoma jasni po tom pitanju. Poštujemo druge države, ali istovremeno, želimo da se naša pozicija poštuje, jer to je pozicija koja je razmatrana kroz veoma ozbiljne procjene svih neophodnih faktora”, navela je Osmani.
Ona je kazala da postoje brojne inicijative u kojima Kosovo učestvuje, dodajući da je razlog njihovog učešća to što ih tamo tretiraju kao jednake, kao i poštovanje principa inkluzivnosti od prvog dana.
“Dakle, svih šest država Zapadnog Balkana učestvovalo je u kreiranju tih inicijativa, nasuprot Otvorenom Balkanu koji nije inkluzivan niti nas tretira jednako”, rekla je Osmani.
Upitana kako gleda na problem demarkacije Crne Gore i Kosova, ona je ocijenila da definitivno nije riječ o problemu.
“Štaviše, vjerujem da su Kosovo i Crna Gora došle do tog stadijuma da svaka diskusija počiva na principu odličnih komšijskih odnosa. Kada je to preovladavajući princip u svakoj diskusiji, nikada ne bih rekla da su stvari o kojima se raspravlja problem. Naprotiv, rekla bih da je to razgovor”, pojasnila je Osmani.
Prema njenim riječima, to više nije tema za političare.
Osmani je podsjetila da je Crna Gora ratifikovala Sporazum u Skupštini prije mnogo godina, kao i da je kosovski parlament ratifikovalo tri dokumenta, odnosno sami Sporazum, izjave predsjednika Kosova i Crne Gore, i treći, koji je proizvod rada komiteta.
Kako je navela, sva tri dokumenta su ratifikovana kako bi se stvorila mogućnost za formiranje zajedničkog tehničkog komiteta.
“Dakle, tehnički komitet i eksperti su ti koji bi trebalo da preuzmu taj posao, i sada bi stručnjaci trebalo da odrede naredne korake, umjesto da političari daju izjave koje mogu samo da naškode napretku”, smatra Osmani.
Ona je, komentarišući rat u Ukrajini, kazala da je od 24. februara cjelokupna bezbjednosna arhitektura na evropskom kontinentu ugrožena.
Kako je ocijenila, namjera Rusije nije samo da uruši suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, već i da se bori protiv sistema baziranih na vrijednostima, i demokratskog načina života.
“Istovremeno, Rusija se trudi da potkopa transatlantsku saradnju i postignuća u ovom dijelu regiona. Sada, suočeni sa takvom agresijom, moramo da budemo ujedinjeni ne samo riječima i izjavama, već i u zajedničkom djelovanju”, navela je Osmani.
Ona je kazala da su za sada sve države Zapadnog Balkana, izuzev Srbije, odabrale da budu na strani Ukrajine.
“Dok je Srbija konstantno demonstrirala, i nedavno potvrdila telefonskim pozivom Vučića i ruskog predsjednika Vladimira Putina da su odabrali da budu uz Rusiju u ovoj agresiji. Nažalost, dali su Rusiji vještačko disanje koje joj je bilo neophodno da bi nastavila ovaj rat”, ocijenila je Osmani.
Ona je kazala da Evropska unija treba da pošalje vrlo jasnu poruku Srbiji da će, ukoliko nastavi tim putem, njeni pristupni pregovori biti obustavljeni.
Osmani je istakla da članstvo u EU i NATO-u predstavljaju jedini put naprijed za države Zapadnog Balkana.
“Moja država nikada nije gledala druge opcije. Vidjeli smo ovo ne samo kao gledište ljudi sa Kosova, već kao viziju svake vlade i institucija koje su vodile državu do sada”, navela je Osmani.
Ona je podsjetila da su neke države regiona već u NATO-u, uključujući Crnu Goru, što je, kako je dodala, doprinijelo većoj bezbjednosti u regionu.
Prema riječima Osmani, vrijeme je da se Kosovu i Bosni i Hercegovini ponudi jasan i ubrzan put ka NATO-u.
“Srbija, očigledno, ne pokazuje tu namjeru. Ipak, svima ostalima koji rade na pridruživanju NATO-u treba da bude jasno da je, iz bezbjednosne perspektive, članstvo neophodno u svjetlu Ruske agresije na Ukrajinu”, rekla je Osmani.
Kako je navela, Kosovo je formiralo međuinstitucionalnu radnu grupu, koja prolazi kroz sve aplikacione kriterijume i procedure, kako bi utvrdili koje je najbolje vrijeme da zvanično zatraže prijem za članstvo u NATO-u.
“Kada ta grupa završi sa poslom, moći ćemo da izađemo sa tačnim datumom”, rekla je Osmani.
Ona je kazala da put ka NATO članstvu takođe ide kroz Partnerstvo za mir, što je za Kosovo prvi korak na kojem moraju da rade.
“Trenutno, suočavamo se sa prilično apsurdnom situacijom, budući da su u Partnerstvu za mir države poput Lukašenkove Bjelorusije, kao i Srbija, anti-NATO države koje čak ne nastoje da se pridruže savezu”, navela je Osmani.
Na pitanje kakvu reakciju zvaničnog Beograda očekuje kada Kosovo zvanično preda zahtjev za članstvo u NATO-u, ona je kazala da nikada ne bi proglasili nezavisnost, da su gledali reakcije Srbije.
“Očigledno je da su interesi Kosova kao i volja naroda primarni faktori u odlukama o našoj budućnosti ili članstvu u međunarodnim organizacijama”, rekla je Osmani.
Ona je kazala da članstvo Kosova u tim organizacijama ne predstavlja samo političke poteze, dodajući da krajnju korist imaju građani.
“Kada se Kosovo priključi Savjetu Evrope, naši građani će konačno imati pristup Evropskom sudu za ljudska prava. Stoga, na kraju, ovo je pitanje ljudskih prava”, rekla je Osmani.
Kako je ocijenila, kazati “Ne” članstvu Kosova u Savjetu Evrope znači kazati “Ne” višem standardu ljudskih prava u Evropi, jer je Kosovo dio kontinenta.
“Takođe, kazati “Ne” članstvu u organizacijama poput Interpola, znači kazati “Ne” borbi protiv prekograničnog kriminala. Ako država podržava borbu protiv prekograničnog kriminala, onda treba da podrže učešće Kosova u tim mehanizmima”, rekla je Osmani.
Ona je kazala da to važi i za ostale internacionalne organizacije, dodajući da je, kada Kosovo bude spremno da aplicira za NATO članstvo, reakcija Srbije definitivno nešto na što će obratiti pažnju.
“Ne idemo nigdje. Što prije to shvate i prihvate kroz međusobno priznanje, to će bolje biti za njih, ali i za mir i stabilnost u cijelom regionu”, zaključila je Osmani.
