Karizmatični Alden Pervan, Sarajlija koji je odrastao i živi u Nizozemskoj je jedan u nizu Bosanaca koji se stavio u prve redove Pokreta Snaga domovine jer želi da što više da doprinese našoj državi. Inače, Pokret Snaga domovine trenutno radi vrlo agilno na ojačavanju odnosa bosanskohercegovačke dijaspore u inostranstvu sa domovinom. Za portal BHDijaspora.net prokomentarisao je trenutne napore bh. vlasti i pozitivne signale iz EU u vezi pridržuvanja Bosne i Hercegovine Uniji. Radi se o mladom Bosancu koji je priznat u međunarodnim okvirima.
“Nedavno sam magistrirao međunarodno i evropsko pravo na Open Universiteit u Heerlen-u. Na istom univerzitetu sam asistent na odjeljenju za međunarodno i evropsko pravo. Moja ambicija je da na ovom odjeljenju i doktoriram”, kazao je jednom prilikom za BHDijaspora.net.
Kada je u pitanju put BiH u Evropsku uniju, Pervan ističe da je kako kaže “geopolitička turbulencija u kojoj se trenutno nalazimo Bosni poslužila da pojača ambicije prema EU”.
“Proteklih dana stigle su nam pozitivne vijesti iz Brisela da će Evropska komisija preporučiti početak pristupnih pregovora sa našom državom. Ova vijest je bila pomalo iznenađujuća, jer je posljednjih mjeseci i sedmica jedan broj zemalja članica EU ponovo sa pesimizmom gledao na početak ovih pregovora sa Bosnom.
Između ostalih, Danska i Nizozemska, otvoreno su izrazile svoje sumnje, a Francuska je već duže vrijeme takođe bila rezervisana.
Geopolitička turbulencija u kojoj se trenutno nalazimo Bosni poslužila da pojača ambicije prema EU. Iz perspektive Evropske Unije, to je bio izbor između dvije loše opcije, naime, s jedne strane, ponovno odbaciti Bosnu i prihvatiti uvjerljiv rizik da zemlja dođe još više pod utjecaj drugih geopolitičkih procesa koji bi zbog geografskog položaja Bosne itekako mogli imati loše posljedice po Evropsku uniju.
S druge strane, otpočinjanje pristupnih pregovora sa potencijalnom državom članicom koja bi sa sadašnjim državnim uređenjem (koji je direktan rezultat kontroverznog Daytonskog sporazuma), odsustvom vladavine zakona i visokim stepenom institucijonalne korupcije, imala male šanse da postane članica Evropske unije.
Uz potrebnu mudrost, Brisel se odlučio za drugu opciju, naime da ohrabri Bosnu da prođe svoju ustavnu evoluciju tokom dugog procesa pristupanja koji nas sada čeka”, naglašava Pervan.
Kako dalje ističe, da bi postale članice, zemlje moraju proći kroz veoma složen i dugotrajan proces u kojem prilagođavaju svoje zakone evropskim standardima i vrijednostima.
“Ekonomija mora dobro funkcionisati, institucijonalna korupcija se mora suzbiti i vladavina zakona mora biti na viskom nivou.
Stoga će biti potreban ovostrano iskren, ali i kritički, pristup kako bi se Bosna pripremila za punopravno članstvo. Pored mnogih privilegija, ovo članstvo uključuje i ogromne obaveze i posvećenost, koje se u evropskom pravu nazivaju ‘načelo lojalne saradnje’.
Stoga je sasvim logično da će Brisel očekivati da će i Bosna, baš kao i zemlje koje su joj prethodile, morati proći ustavne reforme koje će, posebno, morati uskladiti sadašnju državnu strukturu sa evropskim normama i vrijednostima.
U skladu s tim, u intenzivnijoj fazi, Brisel će zahtijevati od Bosne da ispuni svoje obaveze prema Evropskom sudu za ljudska prava, odnosno da provede presude koje eliminišu svaki oblik ustavne diskriminacije.
Odgovornost (i obaveza!) leži i na bosanskim autoritetima koji će morati dokazati da da ispružena ruka Brisela u smislu otvaranja pristupnih pregovora nije bila pogrešna odluka. To znači da će se morati žrtvovati kako bi se Bosna pripremila da u budućnosti bude punopravna i zdrava članica Evropske unije.
Sa sadašnjom državnom strukturom, Bosnu možemo u najmanju ruku nazvati prehlađenom, ako ne i nezdravom državom kandidatom. Posljedice ovoga su, između ostalog, da su gotovo sve njene institucije oštećene korupcijom i nedostatkom vladavine zakona.
Temeljna rješenja za ovo se apsolutno mogu naći u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava i stoga bi trebala biti ‘conditio sine qua non’ u pregovaračkom okviru koji će biti sastavljen za Bosnu.
Bosna će stoga morati imenovati ozbiljan tim, sa različitim (pravnim) ekspertima, za vođenje ovih pregovora, kako bi pravilno upravljali ovim procesima.
Građani Evropske unije bosanskog porijekla bi definitivno mogli biti prednost u ovom pogledu. Ovi građani žive i funkcionišu u Evropskoj uniji najmanje tri decenije i svojom stručnošću i mrežom poznanstava mogu odigrati odlučujuću ulogu”, zaključuje Pervan u razgovoru za BHDijaspora.net.
