Dopredsjedavajući Evropske stranke zelenih Thomas Waitz u opširnom intervjuu za austrijski DerStandard kazao je da Christian Shmidt treba smijeniti Milorada Dodika, istakao da EU ne smije prihvatiti zahtjeve HDZ-a u vezi s Izbornim zakonom te pozvao da se spriječi oduzimanje državne imovine Bosni i Hercegovini.
Waitz je rekao kako EU treba da zauzme jasan stav i zaprijeti sankcijama Miloradu Dodiku za neustavno ponašanje.
“Da bi se podržale bosanskohercegovačke institucije, trebalo bi zamrznuti i indirektne poreze EU, koji stižu u RS.
EU bi također trebala stupiti u kontakt s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom kako bi se ozbiljno razgovaralo o smjeni Dodika, jer je on jasno usmjeren protiv Dejtonskog sporazuma. Postoji mnogo razloga za smjenu”, istakao je Waitz.
Naglasio je da je opozicija prilikom donošenja zaključaka NSRS-a trebala biti hrabrija i glasati protiv njih, a ne napustiti sjednicu, što signalizuje očit pritisak nacionalista na njih.
“Važno je da svim sankcijama vodimo računa da stanovništvo ne bude žrtva, već da su sankcije usmjerene upravo na one koji su odgovorni za ove poteze.
Nažalost, predstavnici EU zanemarili su aktivne razgovore s opozicijom u RS i razgovarali su gotovo isključivo s Dodikom. To stanovništvu signalizuje da je Dodik važna osoba. To je fatalan signal”, kazao je Waitz.
U kontekstu zahtjeva HDZ-a za Izbornim zakonom, kojim bi bio uspostavljen princip tzv. “legitimnog predstavljanja”, on je kazao da EU ne može nikako zagovarati pravo glasa zasnovano na etničkom principu.
“Jer to je u suprotnosti s našim vrijednostima i principima na mnogo načina. To je zabranjeno. Činjenica da se o tome čak i razmišlja ili daje privid podrške izuzetno šteti kredibilitetu EU.
Također, vjerujem da je određena greška u dizajnu Dejtonskog mirovnog sporazuma da se pitanju etničke pripadnosti da takva politička relevantnost.
Prva tačka sporazuma iz 1995. bila je okončanje borbi. Ali nije se razmišljalo dovoljno da se formira temelj moderne države”, istakao je Waitz.
Dodaje da je neuspjeh EU u proteklih 30 godina bio što nije pomogla Bosni i Hercegovini da evoluira prema građanskoj državi te dodao da bi izborne jedinice unutar EU, zasnovane na etničkim kriterijima, ugrozile vladavinu prava.
U kontekstu podrške dijela europarlamentaraca politici HDZ-a Waitz je kazao da srećom u Evropskoj narodnoj stranci (EPP) već postoje diskusije kako se nositi s HDZ-om i njihovim predstavnicima.
“Na sreću, cijela EPP grupa ne podržava ovaj kurs. Ali postoji nedostatak transparentnosti o tome s kim zapravo pregovara EU. U svakom slučaju, reforma izbornog zakona nije moguća sve dok nema ustavne reforme.
Međutim, to se ne saopštava otvoreno, već se radije govori o nekoj vrsti paket rješenja”, tvrdi Waitz.
Isto tako Waitz je kazao da podrška Dodiku i Čoviću, koja je stigla od komesara za proširenje EU Olivera Varhelyija, ne čudi, jer on dolazi iz mađarske stranke Fides, koja ima određene simpatije prema shvatanjima nacionalističkih partija u BiH.
“EU ne daje koherentnu sliku ovdje u Bosni i Hercegovini. Stoga moramo razmišljati o temeljnim vrijednostima inkluzije i zagovarati građansku državu u kojoj svaki građanin ima istu vrijednost i svaki glas se jednako računa.
Ne smije biti produbljivanja etnocentrične politike identiteta. Mi ćemo to glasno zahtijevati”, rekao je Waitz.
U vezi s problematikom državne imovine on je kazao da jedino rješenje koje osigurava određenu garanciju za dobrobit države u cjelini jeste da se državna imovina ostavi na čuvanje države u cjelini.
“Jer onda zajednički interes može ostati u prvom planu. Kada je riječ o državnim obveznicama RS, upitno je zašto dio jedne zemlje uopće može emitovati državne obveznice. Očigledno su ove državne obveznice osigurane državnom imovinom, poput šuma.
U tom slučaju kolateral bi bio nezakonit, jer o njemu nije postojala državna odluka”, kazao je Waitz.
Dodao je da se postavlja pitanje ko na kraju mora da plati ako dođe do kašnjenja u plaćanju.
“U slučaju državnih obveznica RS postavlja se pitanje da li su vrijednosni papiri uopće bili pravno valjani.
A to bi onda moglo dovesti do toga da oni koji su kupili državne obveznice – moguće i evropske banke, također austrijske banke ili penzioni fondovi ili međunarodni donatori – tuže državu Bosnu i Hercegovinu i da ona preda svoju imovinu.
Građanima Bosne i Hercegovine nikako ne bi koristilo da im predani nacionalista i negator genocida poput Milorada Dodika rasproda imovinu”, rekao je Waitz.
Također, on je rekao da je nejasno ko je Bečkoj berzi 2018. godine kupio državne obveznice RS-a.
“Pitamo predstavnike EU poput gospodina Várhelyija, koji pregovaraju ovdje u Evropskom parlamentu, šta oni zapravo namjeravaju učiniti.
U slučaju državnih obveznica RS na Bečkoj berzi, moglo bi se uključiti i Tužilaštvo za korupciju i organ za nadzor finansijskog tržišta, jer je nejasno da li su investitori obaviješteni.
U slučaju obveznica na Londonskoj berzi postoje indicije da se radi o ruskim investitorima. Ako znate za geopolitičke odnose RS prema Rusiji, ovdje se postavljaju i bezbjednosno-politička pitanja, naprimjer da li se radi o pokušaju utjecaja ili pokušaju dovođenja RS u političku zavisnost.
Ispitivanje iz Evropske službe za vanjske poslove bi bilo neophodno u ovom pitanju kako bi se izvršila procjena rizika”, kazao je Waitz.
