Vlade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Republike Hrvatske održale su strateški dijalog na kojem je dogovoreno produbljivanje odnosa dviju zemalja sa zajedničkim ciljem promoviranja mira, sigurnosti i prosperiteta u Europi i svijetu.
U zajedničkom saopćenju za javnost navedeno je da se u okviru strateškog dijaloga razgovaralo o šest tema: globalna pitanja, obrana i sigurnost, energija i klimatske promjene, regionalna suradnja, trgovina i ulaganje te međuljudske veze.
U okviru razgovora o regionalnoj suradnji razgovaralo se o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te su se SAD i Hrvatska složile kako je važno očuvati stabilnost i teritorijalni integritet BiH.
Također, istaknuta je važnost provedbe izmjena izbornog zakonodavstva i ograničenih ustavnih promjena s ciljem eliminiranja bilo kojeg oblika diskriminacije te osiguranja ravnopravnosti sva tri naroda i svih građana.
Sugovornici su se složili kako je potrebno spriječiti izborne prevare, korupciju, pritisak na birače te da rezultati izbora trebaju odražavati volju ljudi u BiH.
Američki i hrvatski dužnosnici uputili su snažnu potporu Ukrajini te su izrazili opredjeljenje za obranu zajedničkih vrijednosti euroatlantske zajednice.
Obje strane istaknule su važnost razvoja suvremenih obrambenih mogućnosti i održavanja zajedničkih vojnih vježbi kako bi se poboljšala spremnost, kao i važnost ispunjavanja NATO obveza.
S tim u vezi, američka strana navela je kako je Hrvatska nabavka borbenih vozila Bradley značajan korak ka ispunjavanju obveza koje je Hrvatska preuzela kao članica NATO saveza.
Na strateškom dijalogu istaknuta je važnost cyber sigurnosti kao i važnost uspostavljanja tješnje suradnje u toj oblasti.
Kada su u pitanju energija i klimatske promjene, obje strane izrazile su spremnost da nastave s energetskom diversfikacijom i borbom protiv klimatskih promjena kroz dekarbonizaciju i provedbu politike čiste energije.
SAD je pozdravio otvaranje terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, kao i zalaganje hrvatske strane na provedbi regionalnih energetskih projekata poput Južne interkonekcije na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Republika Hrvatska potvrdila je svoju spremnost da do 2033. godine u potpunosti izbaci ugljen iz uporabe, a da do 2050. postigne cilj nulte stope emisije stakleničkih plinova.
Američka i hrvatska strana izrazile su spremnost za produbljivanje bilateralnih ekonomskih odnosa te zadovoljstvo što su pregovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ušli u završnu fazu.
SAD i RH naglasile su kako dvije zemlje povezuje širok spektar međuljudskih odnosa te su obje strane izrazile spremnost da se pojača suradnja u oblastima kulture i obrazovanja.
