Sin osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Darko Mladić, najavio je reviziju presude nakon što je sud u Hagu potvrdio presudu doživotnog zatvora.
Mladić je naveo da će odbrani za reviziju biti veoma korisno izdvojeno mišljenje sudije Prisce Matimbe Nyambe.
Mladićev sin je za TV Prva, prenosi N1, rekao i da će biti upućen zahtjev i da Mladiću bude omogućeno da ide na liječenje, budući je u takvom stanju da bi za njega izdržavanje kazne u Velikoj Britaniji ili Estoniji bilo smrtna kazna.
Međutim, koliko je priča o reviziji Mladićeve presude uopće utemeljena?
Prema pravilu 146. Pravilnika o postupku i dokazima Mehanizma, koji je na snazi, revizija može biti tražena “u slučaju da se otkrije nova činjenica koja nije bila poznata strani koja podnosi zahtjev u vrijeme pretresnog ili žalbenog postupka na MKSJ-u, MKSR ili Mehanizmu, i koja ni uz dužnu revnost nije mogla biti otkrivena, a mogla su biti odlučujući faktor za donošenje odluke, osuđena osoba, ili, u roku od godinu dana poslije izricanja pravomoćne presude, tužilac, mogu predsjedniku podnijeti zahtjev za preispitivanje presude”.
“Za rješavanje po zahtjevu predsjednik će odrediti vijeće sastavljeno od istog broja članova, kao i vijeće u prvobitnom postupku. U mjeri u kojoj je to moguće, bit će imenovane sudije iz prvobitnog sastava vijeća”, navodi se u stavu B. Pravila 146. Pravilnika, koji je na sanzi.
S druge strane, “eventualni odgovor na zahtjev za preispitivanje podnosi se u roku od 40 dana od podnošenja zahtjeva”.
“Eventualna replika se podnosi u roku od petnaest dana od dana ponošenja odgovora”, stoji u Pravilniku.
Konačna, pravosnažna presude Mladiću donesena je 8. juna, dakle, prije nepunu sedmicu. Mladićev sin nije iznio ni naznake otkrića činjenice koja bi bila takve prirode da bi odlučujuće djelovala, niti je to učinila njegova odbrana.
Inače, revizija presude se smatra pravom rijetkošću u Tribunalu. Čak i da bude zatražena, sasvim je upitno kakav će njezin ishod biti.
Tako da sve upućuje na zaključak da je u ovom slučaju radi tek o pokušaju spinovanja javnosti u Srbiji i bh. entitetu RS, gdje se uvelike kreira narativ o “nepravdi” i “Mladićevoj nevinosti”, “nepravdi međunarodnog pravosuđa” itd. To dalje postaje pogonsko gorivo za negiranje genocida i tzv. trijumfalizma, što je, vrlo otvoreno, strategija države Srbije.
Ako polazimo od tvrdnje da je “genocid zločin države” (Janja Beč Neumann), s jedne strane, te stava da je poricanje završni čin genocida, s druge strane, onda široko rasprostranjena
operacija negiranja genocida u Srebrenici i BiH kojoj svjedočimo, svakako jeste dio strategije iza koje stoje i jedna država i vlast jednog entiteta, pa otud, po svemu sudeći, i priča o reviziji presude Ratku Mladiću, piše radiosarajevo.ba.
