U svakoj katastrofi Hrvatska će poslati svoje kanadere BiH, jer to je naše susjedstvo, ali ako solidarnost postoji samo u slučaju požara, poplava ili zemljotresa mora je biti i kada nismo suočeni s nevoljama.
Ovo je za portal “Avaza”, komentirajući situaciju sa požarima kod Neuma, kazao zastupnik Bundestaga Josip Juratović, njemački političar koji se već duže vrijeme, zbog svojih stavova o BiH nalazi na meti kritika, ali i pohvala javnosti i političkih krugova iz BiH.
Govoreći o nedavnoj uzbuni i protestima zbog najava da će OHR nametnuti izmjene izbornog zakona, Juratović ističe da se radilo o “non – paperu”, papiru bez potpisa i zaglavlja koji nije predstavljao čak ni radni materijal već samo povod za razgovor.
I medije dijelom krivi zbog događaja kojima smo svjedočili tih dana, jer su javnost informirali na osnovu takvog papira.
– Demonstracije su osnovno ljudsko pravo, ali one su se pretvorile u obmanjivanje ljudi, pa i onih koji su imali poštene namjere, a poslije shvatili da je to u stvari izborna kampanja. Tu su se otimali za mikrofon, ko će šta reći, pa je cijeli protest iskorišten u političke svrhe na konceptu ničega jer Šmit ništa nije rekao.
S tim demonstracijama koje je preuzela SDA sljedeći izbori su odlučeni. Sljedeće izbore pobjeđuju Izetbegović, Čović i Dodik – kaže Juratović.
Svaka promjena znači gubljenje moći
On podsjeća da se na spornom papiru nalazilo 17 tačaka, od kojih je većina važna za budućnost BiH. Među njima i odredba da se spriječi blokada provedbe izbornih rezultata i izbora nove vlade, kako FBiH i naredne četiri godine ne bi imala tehničku vladu.
– Sada se kritizira visoki predstavnik koji konačno radi svoj posao, jer smo 12 godina pričali kako njegov prethodnik ništa ne radi.
Što je najgore, on sada radi posao onih koji protiv njega demonstriraju i to na osnovu jedne tačke iz materijala – dodaje Juratović, te ističe da su političari prevarili javnost a potom otišli na godišnje odmore.
– Tih tri posto, po mojim informacijama, Čović i Izetbegović su davno dogovorili, a sada su samo podigli tenzije jer nemaju hrabrosti reći šta su se tačno dogovorili.
A oni se dogovaraju cijelo vrijeme – ističe Juratović.
Dobro poznaje Kristijana Šmita koji ništa ne bi uradio mimo demokratskih standarda, ali i da je siguran da Šmit nastaviti da radi svoj posao.
– Jeste upitno da li je to potrebno uoči izbora, ali to treba pitati domaće političare jer sve traje godinama.
Niko od njih ne želi promjene, jer svaka promjena znači gubljenje moći, a gubljenjem moći najmanje polovina njih će odgovarati za korupciju i kriminal.
To je najveći problem, a nacionalni interesi su samo paravan – kaže Juratović.
Navodi da nije u redu da svako ima pravo da se izjasni kako želi, ali na popisu stanovništva a ne uoči izbora kako bi dobio poziciju u Domu naroda.
BiH je potreban kompromis, a s kompromisima niko nije sretan ali svi s njim mogu živjeti.
– Meni bi bilo puno draže da je HDZ bio pametniji i rekao da se ide u provedbu svih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, da se u paketu sve sredi, a da se ne radi stalno o jednoj nacionalnoj grupi koja tvrdi da je zakinuta.
Da se nađe rješenje koje će biti pravedno za sve građane. I za Srbina, i Bošnjaka, i Hrvata, svuda tamo gdje je on manjina, jer demokratičnost jedne zemlje se očitava na pravu pojedinca – kaže Juratović, koji je jednako kritičan i prema nacionalistima u srpskim i bošnjačkim redovima, koji politiku grade na mržnji i netrpeljivosti.
Priča o trećem entitetu nanijela štetu Hrvatima
– Kao glavna tema postavlja se da se želi rušiti BiH, što nije tačno. Zatim se postavljaju neka pitanja koja su Dejtonskim sporazumom zaključana. Konstitutivnost je ok, ali neki u vezu s tim dovode treći entitet što nema nikakve veze.
Treći entitet je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma nemoguć, nepoželjan, on je ad acta. Priča o trećem entitetu samo je nanijela štetu Hrvatima u BiH.
Priča o entitetima je toliko apsurdna isto kao i priča o ukidanju entiteta jer se tako stvaraju netrpeljivosti i svađe od kojih ova trojica lijepo žive – ističe Juratović.
Ključnim smatra pronalaženje modusa kako da se velika većina svih građana identificira sa BiH. Kaže da su mu, zbog tvrdnje da Bošnjaci kao najbrojniji narod moraju učiti iz grešaka Srba iz bivše Jugoslavije, zamjerili nacionalisti iz bošnjačkih redova.
– Srbi nisu imali dovoljno senzibiliteta za narode koji su bili brojčano slabiji, da i njih pridobiju da se identificiraju s tom Jugoslavijom.
Dozvolili su da se, u javnosti, cjelokupnom retorikom, u ime Jugoslavije sprovodi velikosrpska politika, nikog nije bilo da se tome suprotstavi i na kraju su izgubili sve.
Puno Bošnjaka me podržava, javljaju mi se i znaju da ne želim loše BiH, pogotovo ne Bošnjacima, ali kao prijatelj BiH moram napomenuti da je pitanje kako se kolektivno nekoga može prisiliti da živi u državi jer se s njom više ne identificira.
Oko tog pitanje se mi umjereni Bošnjaci, Hrvati i Srbi moramo pozabaviti. Kako stvoriti klimu da se većina identificira s tom BiH – pojašnjava Juratović.
Iz države podijeljene na nekoliko tabora mladi masovno odlaze, u kampanju stranke ulaze bez ekonomskog i drugih programa, jer se sve bave separatizmom, unitarizmom itd.
– Ljudi su u strahu, gdje god su manjina više ne osjećaju sigurnost, a znam jako dobro da Hrvata u Zenici ili srednjoj Bosni neće zaštititi Milanović niti će ovi iz Hercegovine ići da ga brane. Njega može zaštititi samo njegov komšija Bošnjak.
Oni koji koriste takvu retoriku najveći su neprijatelji ljudi koji žive u sredinama gdje su manjina – ističe Josip Juratović.
Komentirajući odnos susjeda, posebno političara na vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, on kaže da moraju pomoći BiH umjesto onoga što rade do sada.
– Kad se obraćaju BiH trebaju se obraćati cijeloj državi, da svog prvog susjeda posmatraju kao zajednicu, društvo i državu od koje i njihova sudbina ovisi, jer svaka nestabilnost BiH znači i nestabilnost upravo te dvije susjedne države.
Drugo, da se obraćaju i razgovaraju sa institucijama BiH. To vrijedi i za međunarodnu zajednicu. Parlament, Vlada, Ministarstva moraju se poštivati.
Imam osjećaj da je cjelokupna hrvatska politika rob Čovićeve politike, koji usko sarađuje sa Izetbegovićem. Kompletna vanjska politika je rob Dodikove politike. To treba pod hitno promijeniti.
Hrvatska je 2013. ušla u EU. Bio sam jedan od glavnih aktera koji je, barem u Njemačkoj, stvarao tu klimu, a to nije bilo jednostavno.
Hrvatska je ušla s porukom da treba biti primjer ostalim zemljama u regiji, trebala je biti neka vrsta mosta da i ostatak zapadnog Balkana uđe u EU.
Plenkovićeva posjeta, koliko god bio umjeren i imao poštene namjere, ne smije biti Mostaru, a ako već jeste Mostaru onda mora otići i u Sarajevo – zaključuje u razgovoru za portal “Avaza” zastupnik Bundestaga Josip Juratović.
