Zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu Romeo Franz zadužen je za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
Ovaj Nijemac u intervjuu za “Avaz” govorio je o aktuelnim sigurnosnim izazovima naše zemlje i zapadnog Balkana, sličnostima Ukrajine i BiH, te o tome je li destabilizacija ovog regiona Vladimiru Putinu u interesu.
Franc govori i o ulozi Dodika, Vučića, propasti pregovora o Izbornom zakonu u BiH, te budućnosti BiH u EU i NATO integracijama.
Kako vidite trenutnu situaciju u BiH i koliko su u pravu zvaničnici, mediji i analitičari da je ova zemlja blizu novih sukoba?
– BiH je trenutno u dubokoj političkoj krizi, koja može donijeti potencijalni sukob. Nije tajna da je ruski vladar u Kremlju Vladimir Putin već duže vrijeme usmjeren na zapadni Balkan. Za njega je evropski utjecaj trn u oku i zato čini sve da se suprotstavi tom utjecaju.
Podržava srpskog lidera u RS, kao i predsjednika Aleksandra Vučića u Srbiji, a u okviru EU pronašao je odanog saveznika u Viktoru Orbanu.
Međutim, agresija na Ukrajinu nije skrenula pažnju sa zapadnog Balkana. Naprotiv, politički akteri u EU i međunarodna zajednica više nego ikada obraćaju pažnju na to šta se dešava na zapadnom Balkanu i ko s kim sarađuje.
Svjesni smo krhke političke situacije u BiH i sada ćemo, više nego ikada, i vojno i politički, biti prisutni kako bismo osigurali sigurnost u zemlji, ali i pokazali odlučnost EU.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu mnogi vide sličnosti s BiH, pa se region Donbasa poredi s entitetom RS, na koji bi se mogao primijeniti isti scenarij – proglašenje nezavisnosti, priznanje od Rusije i eventualno susjedne Srbije?
– Nije nerazumno napraviti poređenje s Ukrajinom, ali situacija je drugačija. Putin Ukrajinu vidi kao dio Rusije i bio je uvjeren da će stanovništvo navijati za rusku vojsku, dok se nije pokazalo da nije u pravu. Geopolitički, Ukrajina ima važnu ulogu sa svojim lukama u Mariupolju i Odesi.
Zemlja ima direktne granice s Rusijom i mnogo toga zajedničkog, mnogi ljudi u Ukrajini imaju rođake i prijatelje u Rusiji, govore isti jezik… Ukrajinski predsjednik je oličenje Putinove slike neprijatelja, ne samo zbog njegove ličnosti već prije svega zbog onoga za šta se zalaže, a zalaže se za demokratiju.
Iako Putinu nije toliko važan kao Ukrajina, pošto je njegov cilj da oslabi EU, zapadni Balkan je važna kapija. Sukob koji bi mogao zapaliti požar na zapadnom Balkanu bio bi dobar za Putina i njegov utjecaj treba procijeniti u tom kontekstu.
Koliko je važno da Srbija, kao i sve države Evrope, do kraja otvoreno saopći svoj stav o napadu Rusije na Ukrajinu?
– To je veoma važno. Ovo nije rat između dvije zaraćene strane. To je agresivni rat Rusije protiv teritorijalnog integriteta jedne zemlje i rat protiv njenog stanovništva. Tamo se vrše ratni zločini. Slažem se s američkim predsjednikom, Putin je diktator i ratni zločinac!
Zato je važno jasno progovoriti protiv vladara Kremlja i podržati zajedničke mjere koje EU poduzima, zajedno sa svojim saveznicima, kao odgovor na rat. Vučićev stav je neprihvatljiv. Ne može željeti članstvo u EU s jedne, a biti u Putinovom zagrljaju s druge strane.
Sada mora donijeti odluku, a to znači da mora podržati sankcije Rusiji.
Inače, SNS Aleksandra Vučića pripada porodici Evropske narodne partije i mi, Zeleni, pozivamo Predsjedništvo ENP-a da preuzme odgovornost i osigura da sve njene sestrinske stranke odaberu ispravni demokratski izbor i donesu odluke sa svim njihovim posljedicama.
To važi i za Vučića i njegovu stranku!
Milorad Dodik ne pokazuje spremnost da odustane od oduzimanja nadležnosti države. Hoće li biti sankcioniran ili se takvo raspoloženje u EU ipak mijenja?
– Za sada se čini da gospodin Dodik ne odstupa od svojih namjera secesije, koja ima za cilj da odvoji RS od države. Nastavlja sa svojim odlukama i izmjenama zakona, s razornim posljedicama po cjelokupno stanovništvo BiH. Želimo sankcije njemu i njegovim sljedbenicima.
Parlament je na to pozivao u nekoliko navrata. Mađarska je do sada blokirala sve sankcije u Vijeću. Gospodin Orban otvoreno podržava Dodika i obojica su Putinovi prijatelji.
Nadam se da će Orban izgubiti izbore početkom aprila, a ako ne, morat ćemo ukinuti jednoglasnost u Vijeću za takve sankcije u budućnosti. Neprihvatljivo je da Orban diktira vanjsku politiku EU i tako učestvuje u destabilizaciji zapadnog Balkana.
Rješenje za sve sigurnosne izazove mnogi vide u ubrzanom prijemu BiH u NATO i EU. Koliko je to realno očekivati?
– Budućnost BiH je u članstvu u EU i ona će ući u NATO, ako to država želi. U to nema sumnje. Ad hoc prijem u EU ili ubrzana procedura za BiH neće biti moguća, jer se ne smiju oslabiti uvjeti za članstvo u EU.
Naprotiv, moraju postati efikasniji i jači. To se može postići samo kroz intenzivne pristupne pregovore, koji u konačnici dovode do implementacije stečevina EU. Ovo se odnosi na sve kandidate za pristupanje EU.
Ovaj proces je posebno važan u svjetlu trenutne situacije, jer bi učinio zemlje otpornijima na uplitanje autoritarnih sistema. Smatram da se vlast mora i dalje truditi i zaista ostvarivati rezultate kako bi se put u EU učvrstio.
Građani moraju nagraditi vlast za njen trud ili je kazniti i smijeniti glasovima na sljedećim izborima. Dio toga je i borba protiv korupcije, jer je ljudima dosta prakse da se pojedinci u političkoj eliti bogate, dok je većini stanovništva loše.
Zato su, želim još jednom naglasiti, izbori u oktobru toliko važni. Evropska unija, također, mora osigurati da se oni mogu odvijati pravedno i ravnopravno!
Ozbiljno shvatiti prijetnje
– Prijetnje iz Rusije se moraju shvatiti ozbiljno, ali se istovremeno mora konstatirati i sljedeće: Putin je drugačije zamišljao rat u Ukrajini i potcijenio je reakciju Zapada.
Što rat duže traje, Putinova situacija postaje teža. Njegove trupe su oslabljene, a gubici ogromni. To slabi i njega. U tom kontekstu njegove izjave prema BiH vidim kao prijetnju.
NATO je u pripravnosti, pa bi bilo kakvo kretanje trupa, uključujući i one iz Srbije, izazvalo trenutnu reakciju NATO-a.
BiH će u budućnosti biti članica NATO-a i EU. To niko – uključujući diktatora Kremlja – neće moći spriječiti – kazao je Franc.
Drago mi je da ova reforma Izbornog zakona nije uspjela
Propali su pregovori o reformi izbornog zakonodavstva u BiH, što dodatno produbljuje političku krizu koja dugo traje. Kako prevazići taj sukob etničkog i građanskog u BiH?
– Drago mi je da ova reforma Izbornog zakona nije uspjela jer bi samo učvrstila etničke podjele u zemlji. Nacionalisti širom zemlje pokušavaju podijeliti stanovništvo prema tzv. etničkim kriterijima. Ovu reformu Izbornog zakona uglavnom je „gurao“ HDZ, koji samo želi konsolidirati svoju vlast.
Osim toga, uvijek je težio konačnom stvaranju trećeg entiteta. Etnonacionalisti se ne bave voljom građana, oni ostvaruju svoje interese koji su prožeti korupcijom.
Sve ih treba smijeniti na izborima.
Za budućnost zemlje važni su ustavna reforma i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje zahtijevaju da se prekine ustavna diskriminacija svih koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima. Narodu BiH je dosta politike podjela od njihovih elita.
Svi građani dijele iste brige, žele budućnost za sebe i svoju djecu, posao, socijalnu sigurnost i obrazovanje.
Dramatično je da toliki broj ljudi, posebno mladih, emigrira jer nemaju perspektivu u BiH. Političari moraju naći odgovore za to i do sada su u tome užasno zakazali. Zato su demokratski izbori u oktobru ove godine toliko važni. Moraju se održati!
