Za situaciju u Bosni i Hercegovini međunarodna zajednica je isto toliko odgovorna koliko i bh. političke elite koje su neodgovorne”, kazao je u BHT1 uživo europarlamentarac i zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu Josip Juratović.
On je komentarisao ulogu međunarodne zajednice u pregovorima bh. političara o izmjeni Izbornog zakona, kao i najave iz Narodne skupštine RS o vraćanju nadležnosti sa države na entitet.
“Demokracija je poznata i po tome što ima dugi dah. I dalje ćemo nastaviti pregovore sa ljudima za koje mislimo da mogu sprovesti reforme.
Prije svega one reforme koje su potrebne Bosni i Hercegovini da se ispuni 14 tačaka koje su neophodne da bi se počeli pristupni pregovori sa Evropskom unijom”, napominje Juratović.
Istakao je kako se snažno zalaže za kompromis, a ne “konsenzus na najnižem nivou”.
“Kompromis mora biti takav da sve strane imaju iz toga dobitak, odnosno da se progresivno krene dalje sa demokratskim razvojem BiH, a to je sada u prvom planu”, poručio je Juratović.
Na pitanje da li je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica preuzme stvar u svoje ruke u BiH, Juratović podsjeća da su potpisivanjem Dejtonskog sporazuma postavljeni temelji na osnovu kojih se može voditi dijalog u miru i tražiti rješenje za budućnost.
“Kada me ljudi na ulici u Sarajevu pitaju hoće li biti rata, onda je to po meni neka vrsta bankrota. Međutim, ja kao demokrata i mnoge moje kolege smo mišljenja da ne želimo da to bude bankrot, nego da se ne posustane na tome da BiH uđe u red modernih demokratskih zemalja”, potcrtao je Juratović.
Komentarišući najave iz Narodne skupštine RS koja bi sutra na Kolegijumu trebalo da raspravlja o terminu posebne sjednice s ciljem vraćanja nadležnosti sa države na entitet RS, Juratović ponovo u prvi plan stavlja integritet države Bosne i Hercegovine i razvoj demokratskog sistema na putu ka eurointegracijama.
“Integritet Bosne i Hercegovine se mora održati, a razvoj demokratskog sustava BiH mora biti nastavjen.
Prioritet je da i jedna i druga strana dobiju funkcionalne istitucije koje će biti demokratsko kontrolirane i koje će prije svega profunkcionirati, a to je pravosuđe, osnovna ljudska prava i svi elementi neophodni za demokratski razvoj BiH”, mišljenja je Juratović.
On je i ranije isticao da međunarodna zajednica u BiH treba uvesti princip sankcija, ali i nagrade. Kako sankcionisati nekoga, ako vidimo da i u Evropskoj uniji nema jedinstvenog stava?
“Mogućnost sankcija uvijek postoji, pri čemu se mora oko jednog paziti, a to je da se sankcioniraju osobe, a ne cijeli narod. U suprotnom se jačaju upravo one strukture koje mi želimo slabiti, a to su ljudi koji se bave političkim kriminalom”, kategoričan je Juratović.
Nerazumljivo je, kaže Juratović, kako je MMF ponovo dao pola milijarde Bosni i Hercegovini bez kondicija.
“Ubuduće sav financijski priliv koji ide izvana u BiH se treba kondicionirati upravo sa temama političkih reformi koje vode Bosnu i Hercegovinu dalje”, dodao je.
Ukoliko se sprovode sankcije, smatra Juratović, mora se imati jasna agenda i strateški plan koji, prema njemu, u Evropskom parlamentu trenutno ne postoje.
“Bosna i Hercegovina svo vrijeme prima novac od međunarodne zajednice koji će morati vratiti narod BiH, i to sa kamatama, i to je nešto čega se Milorad Dodik sada plaši. Prvu tranšu već mora platiti, a ne zna otkud.
Sad mu je MMF dao novac, opet nekontrolirano, i opet će se taj novac raspršiti bez ikakvog rezultata. Zato sam mišljenja da se novac mora dati samo za konkretne projekte koje mora međunarodna zajednica platiti, infrastrukturalne, privredne ili energetske projekte.
Mislim da je to jedina pametna pomoć za BiH i zato kažem da je i međunarodna zajednica za situaciju u Bosni i Hercegovini isto toliko odgovorna koliko i političke elite koje su same neodgovorne”, rekao je, između ostalog, u razgovoru za BHRT europarlamentarac Josip Juratović.
