Željko Komšić tvrdi: “Dodiku se ne sviđaju umjetničke slike gdje su džamije i tako dalje, rekao sam Inzku – povuci potez, obaveza ti je da povučeš potez!”

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u intervjuu za N1 kazao je da je poručio visokom predstavniku Valentinu Inzku da povuče potez kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini.

Na upit u kakvim su odnosima članovi Predsjedništva BiH otišli u Sloveniju, Komšić kaže da su “odnosi standardni, ništa novo i posebno”.

“Nekada izgleda mirnije, nekada ljuće. Komunikacija je na nivou profesionalnog, na nivou privatnog ne vjerujem da bi bio problem između nas – da treba nekome nešto privatno pomoći, ali jasno je da se politički razlikujemo kao nebo i zemlja. Dodik rijetko dolazi, za razliku od bivših saziva Predsjedništva, pa ste stigli i ljudski razgovarati od privatnih do velikih političkih tema, na iskren ili neiskren način, zavisi kakva je ko osoba. Toga sa Dodikom nema. On ne voli Sarajevo blago rečeno, ne voli da boravi tu. Njemu je ovo sve iritantno, smetaju mu i ove umjetničke slike gdje su džamije i tako dalje…”, naveo je Komšić.

O odnosima sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i susretu u Sloveniji, Komšić navodi da su ti odnosi “najkraće rečeno – izgledali kao da nikada ništa nije bilo”.

“Nije bilo te vrste napetosti između Zorana i mene. Dugo se mi znamo, ima se štošta prigovoriti. Ne njegovom nastupu prema meni lično, to ne doživljavam, ali o odnosima u BiH – pogledi na BiH, pa čak i ta vrsta miješanja u unutrašnje poslove BiH. Nije primjereno dobroj diplomatskoj praksi, pogotovo ne u odnosu dvije zemlje koje se definišu kao prijateljske, koje su upućene jedna na drugu. U zvaničnom odnosu nije bilo problema. Držim se one stare poslovice – lijepo je ljudima vjerovati, još je bolje provjeravati. Priča o Zapadnom Balkanu se našla na dnevnom redu, to je dobra stvar. Druga stvar – ni oni sami se ne mogu orijentisati šta ovdje uraditi. To nije pametan pristup Brisela. Kada mene pitaju – ja im jednostavno odgovorim: držite se onoga što ste rekli, držite se sistema vrijednosti u kojeg vi vjerujete. Nemojte praviti trule kompromise, oni prave nove probleme. Postoji pojačan interes za naš region od strane Brisela i EU – ali ni oni sami nisu precizno definisali metodologiju kako da postupe prema nama”, naveo je Komšić.

Kako je naveo, mišljenje Evropske komisije za BiH je revolucionaran dokument gdje je precizno pobrojano šta treba uraditi.

“Istaknute stvari koje odudaraju od postupanja zemalja EU. Hrvatska, na primjer. Tamo piše Izborni zakon mora biti usaglašen sa presudama Evropskog suda za ljudska prava. Aktuelnoj hrvatskoj politici to ne odgovara, jer njoj odgovara predstvljanje kako to etničke stranke traže. Brisel kaže zaštitu prava pojedinaca, ne kolektiviteta. očekujete od zvaničnika eu da provode takav dokument, a ne da u bih zastupaju druge koncepte”, naveo je Komšić.

O porukama Ambasade Rusije u BiH, Komšić kaže da se BiH mjestu gdje se sudaraju interesi dva velika bloka.

“Rusija i NATO i zemlje članice NATO-a. Nije bih važna Rusija, kao ni Srbija. Rusiji su u ovoj velikoj igri najvažnije Ukrajina, Bjelorusija i Gruzija. Ovaj prostor – samo se neki zanesu, misle da su važni Putinu, Vučić i Dodik, ponese ih pjesma… pa misle da Rusi ovo rade zbog njih. Oni pojačavaju svoje pozicije. To je prijetnja natou. Mi smo previše mali za njih”, kaže Komšić.

O visokom predstavniku

“Rekao sam to i Inzku – povuci potez, obaveza ti je da povučeš potez. On kaže – Rusi su protiv. Pozicija je bitna i važna. Razumijem ja da on ima svoje šefove. To ne znači da moraš djelovati kao marioneta. Došao si na tu poziciju. imaj srca i hrabrosti, da povučeš potez u koji vjeruješ. Rekao sam mu – šta te briga šta će Rusija reći. Oni će uvijek biti protiv. Za šta ti treba ruska saglasnost? Zakon o negiranju genocida? To je stvar standarda, ljudskosti, morala. što će ti Ruska podrška za to”.

Gdje smo na NATO putu?

“Mi smo sve odluke donijeli. Sve što je traženo – doneseno. Istina uz asistenciju i pritisak Amerikanaca. Ali koliko smo spremni da budemo članica NATO-a? Ima tu masa tehničkih stvari. Dio ove vježbe je dio procjene koliko smo spremni da budemo interoperabilni sa jedincama NATO-a. I to se mjeri. Vježba je segment. Ovo je uvježbavanje pojedinih jedinica, ima političku težinu – poruka je i Rusima. Rusi to ocjenjuju kao ofanzivne operacije, a ne defanzivne. Iduće godine možemo očekivati neku vježbu Rusije i Srbije u regiji. Defanizivnu ili ofanzivnu, ko će ga znati”.