Državni parlamentarac Zlatan Begić (DF) okarakterisao je udruženim zločinačkim poduhvatom odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH da odbije ovjeru njegove kandidature za rukovodstvo Federacije BiH, a naročito, kako je rekao, pokušaj određenih članova CIK-a, na prvom mjestu Irene Hadžiabdić i Vlade Rogića, „koji u CIK-u djeluju kao posluga Christiana Schmidta i stožera HDZ-a“, da ishode da CIK ne donese nikakvu odluku”.
Na taj način, kako je Begić rekao za Patriju, oni bi spriječili njegov put da uloži apelaciju pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Za odluku, kojom je odbijena ovjera Begićeve kandidature iz reda ostalih za rukovodstvo Federacije BiH, glasalo je četvero članova CIK-a, dok su tri bila protiv. Ova odluka donesena je na drugoj sjednici CIK-a jer na prethodnoj nije ni mogla biti donesena odluka s omjerom glasova 4:3.
U razgovoru za Patriju, Begić pojašnjava da je odmah mogao ići pred Evropski sud, jer je „sasvim jasno iz dosadašnje prakse i tog suda i drugih organa u BiH, da u BiH nema efikasan pravni lijek“.
“Znači, ja sam odmah po nametanju Schmidtovih odluka mogao ići u Strazbur. Međutim, htio sam da pokažem i Schmidtu, i Američkoj i Britanskoj ambasadi – budući da je to njihov zajednički projekat – šta znači primjena Schmidtove odluke u praksi – da Romi, Jevreji, Bosanci, Bosanci i Hercegovci, Hercegovci ne mogu biti kandidati za ključne funkcije u ovoj zemlji – rekao je ljutito Begić.
Prema njegovim riječima, ovdje se više ne radi ni o nekim dejtonskim rješenjima, već o odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta, donesenoj u izbornoj noći, kojom je regulisao izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, „na način da je učvrstio i ustanovio nepopravljivi rasizam u BiH“.
“Neka oni pokušaju ta rješenja odnijeti u Bavarsku, u Ohio, u Indianu, pa neka tamo pokušaju to da implementiraju – govori Begić.
Ponavlja da je na današnjoj sjednici CIK-a BiH bilo pokušaja da ne bude donesena nikakva odluka, „nego da oni pišu neka pisma“.
“Nije im dovoljno što su moja prava grubo prekršena odlukama Christiana Schmidta u izbornoj noći, nego su pokušali ugroziti moje pravo i da dobijem odluku državnog organa. Jer, u tim njihovim malim glavama neko je smislio, eto, da će to mene usporiti na mom putu prema Evropskom sudu – rekao je Begić.
Ponavlja da je mogao odmah ići pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, ali da je ipak želio svima njima pokazati šta u praksi znače Schmidtove odluke – „rasizam i nepopravljivu diskriminaciju po etničkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi“.
“Ljudi koji su danas glasali za donošenje odluke – da se moja kandidatura odbija – nisu nikakvu drugu odluku mogli ni donijeti spram Schmidtovih odluka. Igra Christiana Schmidta, stožera HDZ-a, gospođe Hadžiabdić i gospodina Rogića, bila je u tome da se ni ta odluka ne donese, jer u tom slučaju ne bi bilo odluke na koju bih se ja žalio.
Evo, gospodine Christiane Schmidte, ja nisam mogao biti kandidat zahvaljujući vašim odlukama jer spadam u kategoriju Ostalih. Svi oni koji nisu konstitutivni, po vašim odlukama, ne više po Dejtonu, po Washingtonu, nego po vašim odlukama, ne mogu ni participirati na izborima – naveo je Begić.
Na pitanje koji je naredni korak koji namjerava poduzeti, istakao je da će prvo pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine.
“Budući da Ustavni sud BiH još nikada nije pružio efikasnu pravnu zaštitu nikome ko mu se po sličnom ili istovjetnom osnovu žalio, u BiH ne postoji efikasan pravni lijek, tako da ja onda idem prema Evropskom sudu u Strazburu.
Mi da nemamo tih presuda Evropskog suda, nas bi satrali ovdje. Čak i pored tih presuda, vidite kakve nam odluke nameću, kao što je u izbornoj noći nametnuo Christian Schmidt. A možete zamisliti da tih presuda ni nemamo!
Ja znam kad su i pregovori bili iza zatvorenih vrata, pa je dolazila Eichhorst, pa Palmer… Ljudi su dolazili s nenormalnim zahtjevima koji znače getoizaciju, palestinizaciju, rasizam, apartheid. I sve to ide dotle dok ne izvadite presude Evropskog suda i ne stavite ih pred njih i kažete: „Je l’ to vi kršite vladavinu prava, gospodo? Je l’ to vi ignorišete presude, ne bilo kakvog, nego najvišeg Evropskog suda za ljudska prava?“.
E, onda se oni povlače. Ja smatram da će teško naći nekog novog Schmidta koji bi se usudio da na ovakav rasistički način radi po BiH ono što nikada ne bi uradio, niti smio da uradi u vlastitoj zemlji. To je krivično djelo – narušavanje ljudskih prava i sloboda, i to u fazi izbora – poručuje Begić.
Dodaje da će se na kraju doći do presuda, te da će jedino ono što su sudovi presudili na kraju biti relevantno, a to je vladavina prava.
“Neprovođenje presuda Evropskog suda je ujedno i kršenje i Dejtonskog mirovnog sprorazuma i Ustava BiH. I zašto je ovoliki pritisak i miješanje stranih ambasada u formiranje vlasti u BiH? Pa upravo iz razloga da bi našli one partnere s podaničkom sviješću, koji ne vide dalje od jednog dana, koji bi svojim rukama izglasali rješenja kojima bi odbacili ono što je Evropski sud presudio.
I da onda s tim nemaju ništa ni ambasadori ni Christian Schmidt, nego da se kaže – to ste vi odlučili, to su izabrani predstavnici naroda odlučili, izvinite molim vas – govori Begić.
Suština je u tome da moramo izdržati, upozorava naš sagovornik, dodajući da ne smijemo prihvatati rješenja ispod demokratskih standarda.
“Ne smije to niko raditi u ime ove zemlje. A ako izdržimo, na kraju će se doći i do vladavine prava i do presuda koje već postoje. Neka ova zemlja bude onakva kako je to kazao Evropski sud za ljudska prava. I to nije stvar želje, to je stvar moranja.
Vladavina prava, provođenje presuda, to ni u jednoj drugoj zemlji ne možete da osporite. A nama ovdje međunarodni akteri, koji dolaze iz demokratskih zemalja, traže od ljudi da prihvate rješenja sa kojima se i definitivno onemogućava provođenje presuda Evropskog suda – potcrtao je.
A tragedija je, dodaje, što se nađu oni koji su spremni dići ruke i podržati to.
“A da bismo bili demokratska zemlja, svi moramo imati jednaka prava, pogotovo da biramo i da budemo birani – zaključio je Begić u razgovoru za Patriju.
