Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je nakon sastanka u Sloveniji rekao da se odustalo od deklaracije koju su pripremali, ali da su doneseni zaključci – “što je u principu ista stvar”.
Međutim, daljim obraćanjem postalo je jasno da stvar nije ista jer u zaključcima nije prihvaćen termin na kojem je insistirao.
“Zaključci su najniži zajednički naznačnik oko kojeg smo se mogli dogovoriti, ali i dalje zajednički. Ja ću još reći da ću sa svoje strane učiniti sve moguće da se ova inicijativa nastavi”, rekao je on.
Govoreći o sastanku istaknuo je kako je on bio dobra vježba dijaloga, pogotovo u ovim teškim okolnostima u kojima se nalazi svijet, Evropa i Zapadni Balkan.
“To nije mala stvar. Zadovoljan sam onim što smo danas napravili”, rekao je.
Milanović zatim govori kako je predložio da se u dokumentu pomene konsitutivnost naroda, ali da nije prihvaćeno.
“Nama se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH to nisu dale, onda smo odlučili da na deklaraciju nećemo ni ići, ali smo na kraju našli nešto zajedničko”, rekao je.
U dokumentu je konkretno trebalo stajati:
“Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim niovima vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punoj saglasnosti s EU standardima”.
“Samo doticanje tog pojma u smislu jednaka prava za sve konstitutivne narode nije prošlo.
Nekima to naprosto smeta, uopšte spominjanje tog pojma smeta. Legitimno ili ne, to moramo znati.
Sa sličnim problemom sam se suočio i na samitu NATO-a u Briselu kada sam se morao danima boriti i prijetiti blokadama zajedničkog komunikea prije nego što je ušao samo spomen dejtonskog paketa.
To nam govori u kakvim okolnostima živimo da se moramo boriti za temeljna prava”, zaključio je Milanović nakon pitanja novinara da pojasni šta se desilo sa dijelom koji je izbačen.
