U interesu Srbije nije da bude partner ruskoj vojsci, koja brutalno napada civilno stanovništvo u Ukrajini, poručila je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike Lora Kuper, zamjenica pomoćnika američkog sekretara za odbranu zadužena za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju.
Kuper je ocijenila i da se ne može izjednačavati napad bez povoda jedne sile na demokratski izabranu vladu sa vojnom intervencijom NATO-a u SR Jugoslaviji 1999. godine.
Komentarišući rat u Ukrajini, američka zvaničnica navela je da Rusija, uprkos obećanjima da će smanjiti vojnu aktivnost u pojedinim područjima, nastavlja sa napadima na civile.
“Moskva retorički mijenja strategiju, tvrdeći da slijedi cilj drugačiji od onog što je zaista bio njen prvobitni cilj – rušenje vlade u Kijevu.
Međutim, na terenu, Rusija još uvijek primjenjuje istu razornu taktiku protiv civilnog stanovništva.
Vidite šta se događa u Marijupolju, gdje hrabri ukrajinski narod izdržava razorni pritisak ruskih snaga koje očigledno napadaju civilno stanovništvo. I to je taktika koju Rusija nastavlja da primjenjuje”, istakla je Kuper.
Glas Amerike: Šta je prema vašem mišljenju cilj Rusije?
Kuper: Prvobitni cilj Rusije bio je da da zamijeni demokratski izabranu vladu u Kijevu. I mi to znamo jer smo vidjeli obavještajne podatke.
U stvari, dijelili smo ih sa cijelim svetom dok smo ih otkrivali. Gotovo bi se moglo reći da je svijet znao više o ruskim planovima i motivima od ruskih vojnika. Oni su poslati u Ukrajinu da opkole Kijev, gađaju važne gradove i preuzmu kontrolu nad ključnom teritorijom.
Naišli su na žestok otpor ukrajinskih oružanih snaga, uz kapacitete koje je obezbijedio Zapad, što je iznenadilo ruske snage i natjeralo ih da promijene svoje planove.
Ali to ne znači da su odustali. To samo znači da su privremeno promijenili svoj pristup kako bi dobili na vremenu da se pregrupišu.
Glas Amerike: Prema izvještajima, ruske snage su pretrpjele značajne gubitke tokom invazije. Na ukrajinskoj strani su međutim ogromne žrtve i humanitarna kriza. Koliko dugo Ukrajina može da se bori protiv invazije, da opstane u ovoj situaciji?
Kuper: Sjedinjene Države su sa saveznicima i partnerima trenutno usredsređene na to da osiguraju da Ukrajinci mogu da nastave da se bore, da imaju neophodnu snažnu poziciju za pregovaračkim stolom sa Rusijom.
Mislim da nema nikog na svetu ko ne vjeruje da su ukrajinske oružane snage među najhrabrijima.
Ali, ono što smo takođe otkrili je da su se njihove taktičke vještine i obuka pokazali efikasnom na bojnom polju. Tako da ćemo nastaviti da ih podržavamo.
Glas Amerike: Sjedinjene Države su značajno povećale vojnu pomoć Ukrajini od početka ruske invazije. Da li ona stiže do Ukrajine i da li doprinosi da se situacija na terenu promijeni?
Kuper: Na položaju, koji obavljam, svakog dana vidim rezultate naše podrške ukrajinskim oružanim snagama. Obučavamo ih dugi niz godina, ali na terenu vidimo rezultate kapaciteta koje smo im nedavno isporučili.
Mislim da su mnogi mislili da su ruska oklopna vozila veoma čvrsta i da mogu mnogo da izdrže. Međutim, vidjeli smo da su sistem Džavelin (Javelin) i drugi protivtenkovski i protivoklopni sistemi veoma razorni za ruska oklopna vozila.
Glas Amerike: Šta u ovom trenutku može da zaustavi ruskog predsjednika Putina, s bzirom na to da se čini da ga sankcije, barem za sada, nisu odvratile? Koje su opcije Pentagona?
Kuper: Ekonomske sankcije koje pominjete su veoma važne u slanju ubjedljive poruke Putinu i njegovom najužem krugu. Efekti sankcija sada postaju vidljivi.
Biće još bolnih posljedica sankcija i ograničavanja izvoza. I moramo da pratimo te posljedice i da nastavimo da pojačavamo pritisak u ekonomiji.
I mislim da ne možemo da potcijenimo stepen do kojeg će to imati uticaja. Međutim, već vidimo kod stanovništva u Rusiji da posljedice sankcija postaju sve vidljivije. Upravo sam čitala izvještaje da tržišta ostaju bez ključnih proizvoda.
Kako rusko stanovništvo, oligarsi koji okružuju Putina i koji su bili na meti sankcija, budu osjećali ovaj pritisak, oni će sami vršiti pritisak na režim.
Druga stvar koju je važno znati je da ovi neuspjesi na ratištu, koje cijeli svijet vidi, nisu nužno očigledni trenutno u Rusiji.
Zbog kontrole medija, potrebno je mnogo više vremena da se prenesu informacije o razornim žrtvama i o stepenu do kojeg Putinov plan nije uspio. Zato moramo pratiti kako te informacije pristižu, prenose se kroz lanac komande i kako se primaju ove razorne vijesti o neuspjesima na ratištu.
Glas Amerike: Ukrajinski predsjednik često je apelovao da se uspostavi zona zabrane letova iznad Ukrajine. SAD i NATO su odbacili tu ideju strahujući da bi to moglo da izazove širi sukob.
Šta bi – osim direktnog ruskog napada na teritoriju NATO-a, moglo da navede Zapad da preispita stav o zoni zabrane letova?
Kuper: Bili smo vrlo jasni da ne želimo sukob između Sjedinjenih Država i Rusije ili između NATO-a i Rusije. I to je u osnovi naše zabrinutosti u vezi sa bilo kojom operacijom koja bi nas uvela u taj direktan sukob. I mi ćemo i dalje biti zabrinuti u pogledu toga, prenosi Glas Amerike.
Ostatak pročitajte OVDJE.
